Blog

Agroklub.ba: Iz čega se pije rakija i zašto čokanj više nije dobar?!

Kad se spomene služenje rakije, mnogima je prva asocijacija – čokanj. Mnogi ga danas koriste, misleći da je time usluga tradicionalnija i da je odraz prošlih vremena. Stare rakijske čašice, koje su bile popularne sredinom prošlog vijeka, takođe će otići u historiju. Jer – stigla su nova pravila.

Rakijari su na nedavno održanom Prvom festivalu šumadijske šljivovice u Kragujevcu (susjedna Srbija, op.ur.), najavili novi dizajn rakijske čašice. Ne mogu još da otkriju kako će ona izgledati, ali se uveliko pričalo o tome kako je došlo novo vrijeme u načinu ispijanja rakije.

Novi oblik čašica – ne sipati do vrha

Čašica rakije treba da bude ispunjena oko 65 odsto. Poželjno je da čašice budu 0,3 dl, najviše do 0,5 dl i da imaju uže grlo. Kada se otvori boca, treba je pustiti da odstoji jedan minut, pa tek onda sipati u čašice. Sačekati isto toliko do prvog gutljaja, da bi se formirao pun ukus. Najbolje je rakiju konzumirati iz čašica koje su šire pri donjem delu, a sužavaju se ka vrhu. Nikako čokanji, jer čine rakiju sirovom, grubljom i na kraju neutrališu i samu punoću,” sugerišu iz Podruma Nedeljković iz Latkovca kod Aleksandrovca.

Zašto je čokanj završio u suvenirnicama?

Čokanj je riječ turskog porijekla i stara je jedinica obujma, četvrtina sajtlika, tj. oko 0,1 deci. Čokanj predstavlja bočicu od 1/8 litra iz koje se uglavnom pije rakija i to najčešće šljivovica. Korišten je za služenje rakije ne samo u kućama, već i u kafanama, hotelima, restoranima. Šezdesetih godina prošlog vijeka jugoslovenske vlasti su čokanj proglasile “nepodobnim za upotrebu zbog nehigijenskih uslova”. Naime, zbog uskog grla bilo je teško oprati ga iznutra i tako je postepeno izbacivan iz masovne upotrebe. Danas čokanj možemo vidjeti samo u pojedinim tradicionalnim restoranima ili kao suvenir sa oslikanim šljivama, kao podsjetnik da su nekada bili dio svakodnevnog života.

“Stubčaste” čaše početkom 20. vijeka

Postoje i zapisi da je prije Drugog svjetskog rata u Beogradu, u novom Mitropolitovom domu, rakija služena iz “stubčastih” čaša, a kako je u ovom vijeku rakija prevazišla okvire pečenja za sopstvene potrebe i postala dobar posao, počela je i da se pije sa stilom. Ili, bolje je reći da se vraća stilu. Naime, prvi put se rakija u Srbiji počinje peći od voća u 17. vijeku. U 18. vijeku, koji je dobio i naziv “rakijski vijek”, po prvi put se pilo više rakije nego vina i to je dalo temelje za kasniji procvat ove industrije.

Zavrtite čašu, pratite “suze” i pijte pametno

Goran Mihajlović, predsjednik Asocijacije proizvođača rakije Šumadije kaže da je poslije dobijanja oznake geografskog porijekla, to još jedna stepenica u brendiranju proizvoda po kome su poznati centralna i zapadna Srbija.

Iz okoline Aleksandrovca, Nedeljkovići imaju još jedan savjet u svom uputstvu o načinu pijenja rakije.

Kada uzmete čašicu sa rakijom, zavrtite je. Suze koje padaju niz staklene zidove nam govore o starosti pića. Tokom starenja i sazrijevanja u drvenim buradima, procesom ekstrakcije i rastvaranja, u piće dospijevaju razna jedinjenja sadržana u drvetu, koja direktno ili indirektno utiču na organoleptiku i viskoznost pića. Što je piće starije, ono je viskoznije, pa će “suze” na čaši biti deblje i sporije će kliziti niz zid“.

Na kraju, kad se već pije sa stilom, dobro je poslušati još jednu preporuku. A rakijari poručuju – pijte pametno, male količine visokokvalitetnih rakija.

(agroklub.ba)